ʻO ka haʻawina haʻawina o nā haʻawinaʻoiaʻiʻo

I kēia haʻawina, e nānā mākou i kā mākou Haʻawina Wikiʻi i kapa ʻia ʻo German Verb Conjugation. Verbs ma Kelemania; Hoʻokaʻawale ʻia lākou i nā hui e like me nā huaʻōlelo maʻamau, nā huaʻōlelo kūpono ʻole, nā huina hoʻokaʻawale, a me nā huaʻōlelo hoʻokaʻawale ʻole.



He mea maʻalahi ke aʻo mai ka mea he mau rula ka lōʻihi o nā loina, akā,ʻo ka'ōlelo maʻamauʻole he mau'ōlelo maʻamauʻole ia,ʻo ka'ōlelo maʻamauʻole i hoʻohanaʻia i ke ola o kēlā me kēia manawa, pono e memoriʻia.

Ma nā haʻawina mua, ua hāʻawi mākou i kaʻike e pili ana i ka hoʻoukuʻana i ka'ōlelo.
I kēia manawa, eʻoluʻolu e hāʻawi mai i kekahi mauʻike e pili ana i ka hoʻohui a me ka phonetics.
No laila, e hoʻonoho kākou i kahi kumuhana a me ka'ōlelo waha iā mākou iho i mea e hoʻoponopono ai;

ʻO kā mākou nānā: ich: I
Keʻena ahi: lernen: aʻo
Ma kēia hihia, e hoʻoholo mākou i ka hua'ōlelo:
Cümlemiz: Ke kumuhana + Verb: ich lerne: Ke aʻo nei wau
(unuhiʻia e like me ka manawa i kēia manawa)

Pēlā nō;
Kumuhana: du: sen
Verb: lernen: aʻo
Pane: du lernst: ke aʻo neiʻoe

Kauwehe: wir: mākou
Verb: lernen: aʻo
Ka manaʻo: wir lernen: aʻo mākou

kuhi: holo
hi renne: Ke holo nei wau
wir rennen: holo mākou
Hoʻohuiʻia: ua holoʻo ia (wahine)
Sie rennen: ke holo neiʻoe
laweʻia aku: e holo anaʻoe



Hiki paha iā ʻoe ke hoihoi iā: Makemake ʻoe e aʻo i nā ala maʻalahi a wikiwiki hoʻi e loaʻa kālā i ʻike ʻole ʻia e kekahi? ʻO nā ala kumu e loaʻa kālā ai! Eia kekahi, ʻaʻohe pono o ke kapikala! No nā kikoʻī KAomi ma aneʻi

ʻAʻole pono ke kumuhana o kahi ʻōlelo i kahi pani nona iho. Hiki i kekahi mea ke lilo i kumuhana i ka ʻōlelo.
Ano, e hana kakou i na hua like ole;

Ua heluʻo'Ametet
Ke holo neiʻo'Ameteta
ʻO Ayşe hōʻole
Ke holo neiʻo Ayşe
make Katze rennt
e holo ana ka'īlio

pinepine: e'ōlelo
E hoʻokaʻawale i ka lole a ke 'ōlelo wau
ýr spricht ‧ʻoe e kamaʻilio nei
ʻO Ali spricht 口 Ali e'ōlelo nei
E maikaʻi ka hoʻolimalimaʻana keiki e kamaʻilio
ein Kind spricht  ke kamailio nei kekahi keiki
make Kinder sprechen  keiki e kamaʻilio
ʻo Le Leherrer spricht  ke kamaʻilio nei ke kumu
Lehrer sprechen  ke aʻo nei nā kumu
ein Lehrer spricht  ke kamaʻilio nei kekahi kumu

ʻO ka huaʻōlelo i ʻike ʻia ma luna aʻe kahi ʻōlelo maʻalahi i hiki ke hana ʻia i kēia au. Hiki iā ʻoe ke hana i nā ʻōlelo ʻokoʻa e hoʻohana ana i nā huaʻōlelo a me ke kumuhana āu e makemake ai.



Makemake paha ʻoe i kēia
Hōʻike i nā manaʻo (1)