Siamani -I Hali (Dativ) Lecturing

GERMAN NAME-STATE (DATİV)



Afai e te leʻi suʻesuʻeina le tagata Siamani ao leʻi amataina le e Ackusativ Siamani Aoaoga Matou te fautuaina malosi oe e iloilo le matou lesona taʻua. O le a sili atu ma faigofie mo oe e aʻoaʻo le tulaga i o le nauna, ie Akkusativ, i luma o Dativ. Ia tatou toe foi i la tatou autu.

O le igoa -e faia foi i le suia o tusiga.
O mataupu e eseese e pei ona taʻua i lalo:

o le a avea ma sui,

o le a avea ma tagata,

pe a faʻapea,

ein artikeli avea ma einem,

eine artikeli e avea ma tagata,

Kein artikeli avea ma seinem,

ua liua le mea taua i totonu.



Atonu e te fiafia i: E te manaʻo e aʻoaʻo auala sili ona faigofie ma vave e maua ai tupe e leʻi mafaufau i ai se tasi? O auala muamua e maua ai tupe! E le gata i lea, e le manaʻomia se tupe faavae! Mo fa'amatalaga Kiliki

Lenei matou te fia faʻailoa atu; Atonu na e maitauina e iai lava 'eseʻese tulaga e faʻatatau i setete o le igoa. O le tele o le faʻataʻitaʻi ma faʻataʻitaʻi oe faʻataʻitaʻia, o le faigofie ma vave ona e masani i nei tulafono. Matou te avatua le tele o faʻataʻitaʻiga ma faʻamalositino i nei mataupu i isi mataupu. Taumafai e faʻamalositino oe lava.
A e le iloa, fesili mo se fesoasoani. Manatua, o le tele o lou faʻataʻitaʻia, o le puʻupuʻu foi o lou taimi aʻoaʻoina ma le tumau atili ai o mataupu. Tatou faʻaauau nei:

der Schüler (tamaititi aʻoga) —————— dem Schüler (i le tamaititi aʻoga)
das Agalelei (tamaititi) ———————- agalelei Lelei (i le tamaititi)
oti Frau (fafine) ———————— der Frau (i le fafine)
ein Haus (o se fale) ———————– einem Haus (o se fale)
kein Haus (le o se fale) ————— keinem Haus (le o se fale)
eine Frau (o se fafine) —————— einer Frau (i se fafine)
keine Frau (le o se fafine) ———- keiner Frau (le o se fafine)

O tulafono ua taua i luga ua faʻataʻitaʻia ii. Faʻamolemole vaʻai totoʻa.


Aʻo faʻamatalaina le tele o nauna, na matou taʻua o nisi nauna e tele i le ave -n poʻo le -en i le faaiuga. O igoa ia sa masani o igoa ma mataʻitusi mulimuli -schaft, -heit, -keit, -in, -lei, -rei, -ung. O na nauna taʻua ma se tusitusiga e "der" ua faaliliuina i le -e, ae o le "der" tusitusiga avea "dem" ma le upu o loʻo faʻaaogaina i le tele. I nisi upu, o nauna uma e ave -n poʻo -en i le iʻuga o le numera tele ma "fai" ma se tusitusiga e masani ona faʻaaogaina i le sipelaina tele o le nauna i le -e tulaga. O lenei tuusaunoa e le o se vaega faʻapitoa i le na o setete, e faʻaoga i ituaiga uma o le nauna. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le tusitusiga o le upu Tagata aʻoga o le "der". Ma o lenei upu ua avea tele (plural) ma le faʻaupuga - i le faaiuga. Ma o le tuusaunoa luga e faatatau i lenei upu. Seʻi tatou mafaufau la i le numera tasi, tele, ma le-o lenei upu;

o Tamaiti aoga (faʻapitoa ma faigofie) (tamaititiaoga)
maliu Studenten (tele ma faigofie foliga o le igoa) (tamaiti aoga)
dem Studenten (tasi ma e) (i le tamaititi aoga)

Afai e te iloiloina lelei le tulaga o loʻo i luga, e mafai ona e faigofie ona malamalama i le mea o loʻo i luga.


Atonu e te fiafia i: E mafai ona maua tupe i luga ole laiga? E faitau fa'amatalaga fa'ate'ia e uiga i le mauaina o tupe polokalama e ala i le matamata i fa'asalalauga Kiliki
O e mafaufau pe fia se tupe e mafai ona e mauaina i le masina e ala i le taʻalo i taaloga ma se telefoni feaveaʻi ma fesoʻotaʻiga initaneti? Ina ia aʻoaʻoina taʻaloga fai tupe Kiliki
E te manaʻo e aʻoaʻo ni auala manaia ma moni e maua ai tupe i le fale? E fa'afefea ona e maua tupe e galue mai le fale? Ina ia aoao Kiliki

Siamani Au Taunonofo -E

O le a tatou iloiloina igoa taʻatele i lalo ifo.
Pei ona silafia, o le tusitusiga o soʻo numera tele i nauna faigofie o le "oti".
O le mafuaʻaga na matou le feutanaʻi ai ma le tele o suʻesuʻega i le tulaga o le nauna i le vaega na muamua atu, ona o le tele o nauna e leʻi faʻaalia mai ni suiga i le tulaga i. O le mafuaʻaga ua ala ai ona matou vaʻavaʻaia 'eseʻese numera nauna ii o le tele o nauna e iai le suiga i le -e tulaga o le nauna. (E pei ona e vaaia, o mea uma lava i lenei gagana e iai ona tuusaunoaga. Afai e te faia le tele o faʻataʻitaʻiga, i le lumanaʻi, o nei tulafono taufaamataʻu o le a avea ma faigofie ma masani ai pei o le faʻateleina lua i le fa.)

Ina ia tuʻuina le tele o nauna i -e, o le "oti" tala i luma o le numera tele nomina suia i le "den" ma le "n" tusi ua faʻaopopoina i le faaiuga o le nauna. Afai o le mataʻitusi mulimuli o le numera tele o le nauna o le "n", o lona uiga o le mataʻitusi "n" e le tatau ona faʻaofi. (Faitau le tulafono i luga atu)

f.t.t.
maliu Väter (tele ma faigofie) (tamā)
i Vätern (tele ituaiga) (i tama)
E pei ona vaaia i le faʻataʻitaʻiga i luga, na matou faia le tala "oti" mai le "den" ma matou tuu se "n" mataitusi pe a faia i totonu -e talu ai e leai se mataitusi "n" i le faaiuga o le nauna i le tele.

faataitaiga:
maliu Frauen (tele ma faigofie foliga) (fafine)
den Frauen (tele ma foliga) (i fafine)

E pei ona vaaia i luga, o le nauna ma le tusitusiga "oti" ua liua i le "den" i le -e tulaga, ma talu ai o le tele o le nauna na faaiuina i le mataitusi "n", e leai se faaopoopo tusi "n" na faaopoopoina i le nauna.



Ma, ua naʻo le "oti" tusitusiga faʻaaogaina ma numera tele? Leai. Na matou taʻua foi i vaega ua tuanaʻi, o tusitusiga e le faʻauʻuina e mafai foi ona faʻaaogaina ma nauna nauna (le lelei-le mautonu). Seʻi tatou tuʻuina atu ni faʻataʻitaʻiga eseese ma le tele o tusiga le mafaamatalaina liua i -e.
Pei ona silafia, e leʻo faʻaaogaina nauna soʻoga "ein" ma le "eine". Aua o nei upu aumaia "tasi" uiga. O lenei uiga e feteenai foi ma le numera tele o igoa. Na e faʻalogo ile mea ua taʻua ole "tusi"? O lenei uiga e valea, o lea e tatau ai ona faʻaaoga o "tusi". O le "ein" ma le "eine" e le faʻaaogaina tele.

Sei o tatou faʻamatalaina ma se faʻataʻitaʻiga; O le upu ein Buch (o se tusi) e toʻatasi o lona uiga e naʻo le tasi le tusi.
O upu tusi e le mafai ona faʻaaogaina o "ein Bücher", ae o le "Bücher".
Ile tulaga la, matou te le faʻaaogaina tusitusiga "ein" ma "eine" ile -e tulaga.

faataitaiga:

e Buch (faigofie ma tasi) (o se tusi)
tusi (faigofie ma tele) (tusi)
Buchern (-e ma le tele) (i tusi)
I le faʻataʻitaʻiga i luga atu, talu ai e leai se tusitusiga i luma o le upu Bücher, na o le "n" tusi na faʻaopopoina i le faaiuga o le upu ma le upu na faia i -e.

I le numera tele, "keine" mafai ona faʻaaogaina muamua le nauna. Sei o tatou faia e uiga i lenei mea i se faʻataʻitaʻiga;

keine Bank (leai se faletupe) (malo faʻapitoa)
Keine Banken (e leai ni faletupe) (malo tele-tele)
Keinen Banken (i le leai o ni faletupe) (-e tele-fesuiaiga)
I le amataga o le vaega, na matou taʻua ai o le "keine" ua suia i le "keinen".

I lenei vaega, ua matou faʻaalia ai faʻaaoga eseese e fesoʻotaʻi ma foliga o le igoa. Na latou fai mai o gagana mai fafo e le faafetai. Tusa lava pe o le a le tele o lou taulotoina, latou o le a le tumau e aunoa ma le toe faia ma faʻataʻitaʻi. O la matou fautuaga ia te oe, aua neʻi o gatasi ma mea ua e faitauina iinei. Taumafai e faʻaliliu le tele o upu i ituaiga eseese o le nauna oe lava.
E mafai ona e tusia soʻo se fesili poo ni faʻamatalaga e uiga ia tatou gagana Siamani i le german forums poʻo le faʻamatalaga i le pito i lalo. O au fesili uma o le a taliina e faiaoga germanx.

Ausia ...

AFAI E TE FIA VAAIA TATOU TATOU LUMAGA I LE FUAFUAGA O LE SUʻESUʻEGA O LE SUʻESUʻEGA O LE GERMAN Name:

Le autu o le igoa Siamani i

Le autu o le igoa Siamani u

Le autu o le igoa Siamani

E manaʻo le 'au Almanx ia manuia oe.



Atonu e te fiafia foi i nei mea
Faaali Faamatalaga (7)